Školska psihologinja napravila je detaljniju procjenu koristeći Skalu hiperaktivnost – impulzivnost – pažnja (HIP) autorice Anite Vulić-Prtorić. Nakon sekundarne selekcije, psihologinja i pedagoginja obavile su informativne razgovore s djecom i njihovim roditeljima. Tijekom tih razgovora roditelji su informirani o metodama rada, aktivnostima i benefitima tretmana. Nakon što su roditelji dali svoje suglasnosti, planirani su tretmani. Tretmani su započeli u dogovorenom rasporedu, odvijajući se u pravilu jednom tjedno, ovisno o potrebama i obavezama djece. Ciljane aktivnosti i igre prilagođene su svakom djetetu kako bi se poboljšale specifične vještine u kojima dijete pokazuje određene teškoće. Tijekom provedbe tretmana, napredak svakog učenika redovito se pratio i bilježio. Psihologinja i pedagoginja, zajedno s razrednim vijećem pojedinog učenika, zajednički su evaluirale promjene u ponašanju, reakcijama na zadatke, organizaciji rada i samostalnosti učenika. Povratne informacije također su se redovito dijelile s roditeljima kako bi bili informirani o napretku njihove djece. Prema izjavama predmetnih nastavnika i roditelja, provedbom Play Attention programa postignut je pozitivan napredak kod učenika u razvoju vještina pažnje i koncentracije. Redovito praćenje i prilagodbe programa prema potrebama učenika pokazale su se ključnima u ostvarivanju ciljeva programa. Daljnje aktivnosti usmjerit će se na održavanje postignutih vještina i njihovu primjenu u svakodnevnom životu učenika.

Školska psihologinja napravila je detaljniju procjenu koristeći Skalu hiperaktivnost – impulzivnost – pažnja (HIP) autorice Anite Vulić-Prtorić. Nakon sekundarne selekcije, psihologinja i pedagoginja obavile su informativne razgovore s djecom i njihovim roditeljima. Tijekom tih razgovora roditelji su informirani o metodama rada, aktivnostima i benefitima tretmana. Nakon što su roditelji dali svoje suglasnosti, planirani su tretmani. Tretmani su započeli u dogovorenom rasporedu, odvijajući se u pravilu jednom tjedno, ovisno o potrebama i obavezama djece. Ciljane aktivnosti i igre prilagođene su svakom djetetu kako bi se poboljšale specifične vještine u kojima dijete pokazuje određene teškoće. Tijekom provedbe tretmana, napredak svakog učenika redovito se pratio i bilježio. Psihologinja i pedagoginja, zajedno s razrednim vijećem pojedinog učenika, zajednički su evaluirale promjene u ponašanju, reakcijama na zadatke, organizaciji rada i samostalnosti učenika. Povratne informacije također su se redovito dijelile s roditeljima kako bi bili informirani o napretku njihove djece. Prema izjavama predmetnih nastavnika i roditelja, provedbom Play Attention programa postignut je pozitivan napredak kod učenika u razvoju vještina pažnje i koncentracije. Redovito praćenje i prilagodbe programa prema potrebama učenika pokazale su se ključnima u ostvarivanju ciljeva programa. Daljnje aktivnosti usmjerit će se na održavanje postignutih vještina i njihovu primjenu u svakodnevnom životu učenika.

tekst i fotografija: Ana Helena Papak, školska psihologinja